Dolazak proljeća nagovještava nam dolazak nove vegetacijske sezone, kraj zimskog mirovanja i buđenje Prirode. Proljetnice su skupina biljaka koje cvjetaju nakon zime i svojom ljepotom nagovještavaju svu raskoš koju će Priroda pokazati u nadolazećim mjesecima. Proljeće kalendarski počinje tek krajem ožujka, no prvi cvjetovi pojavljuju se već u siječnju (ili čak u prosincu) zbog čega ih se naziva vjesnicima proljeća. Stari botaničari su ih nazivali prethodnicima proljeća za razliku od ‘pravih’ proljetnica. Za proljetnice se smatra da su više nego drugo bilje utkane u naše običaje i kulturu. Tako proljetnice koristimo u kulinarstvu, ljekovite svrhe, u cvjećarstvu i hortikulturi.
Sl.1. Pasji zub (Erythronium dens-canis L.) - zaštićena vrsta
Sl.2. Čvrsta šupaljka (Corydalis solida (L.) Swartz) - zaštićena vrsta
Proljetnice imaju važnu ulogu u ekosustavu. Dok druge biljke još ne cvjetaju, proljetnice predstavljaju važan izvor nektara i peluda kukcima koji ih zbog toga posjećuju i oprašuju. Sjemenke mnogih proljetnica na sebi imaju elaiosome. To su hranjive strukture bogate lipidima i proteinima koje služe za privlačenje mrava. Mravi te sjemenke odnose u svoje mravinjake i elaiosomima hrane ličinke te na taj način pomažu biljci u rasprostranjivanju. Prekrasni su ti mravi!
Sl.3. Jetrenka (Hepatica nobilis Schreber) - zaštićena vrsta
Sl.4. Dvolisni procjepak (Scilla bifolia L.) - zaštićena vrsta
Proljetnice nepovoljno razdoblje (zimu) preživljavaju pod zemljom, u obliku podzemnih organa (lukovice, gomolji, podanci). U podzemnim organima uskladištene tvari nastale tijekom prošle vegetacijske sezone omogućuju im klijanje, cvatnju i nastanak ploda u rano proljeće u kratkom razdoblju. Stvaranje ploda odvija se brzo kako bi se iskoristila svjetlost prije nego što ih nadraste okolno više bilje, tj. prije nego što prolista drveće.
Sl.5. Šumska pužarka (Isopyrum thalictroides L.)
Sl.6. Šumski cecelj (Oxalis acetosella L.) - zaštićena vrsta
Čovjekovim djelovanjem i sve većim pritiskom na Prirodu proljetnice i mnoge druge biljke postaju izravno ugrožene
Ugrožene vrste i one kojima prijeti opasnost od izumiranja obrađuju se u Crvenim knjigama. Razvrstavaju se u kategorije ugroženosti: kritično ugrožene (CR), ugrožene (EN) i osjetljive vrste (VU). U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske nalazi se nekoliko proljetnica pod kategorijom osjetljivih vrsta (VU). To su kockavica (Fritillaria meleagris L.), velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffner) i blagajev likovac(Daphne blagayana Freyer).
Jedan od glavnih uzroka ugroženosti proljetnica je njihovo sakupljanje u prevelikim količinama na neodrživ način. Branjem nadzemnih dijelova proljetnica za osobne potrebe (u malim količinama) one se posebno ne ugrožavaju, ali se degradira estetska vrijednost Prirode. Dok sakupljanjem cijelih biljaka zajedno sa njihovim podzemnim organima trajno ih se uklanja sa staništa što znatno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija. Drugi razlozi ugroženosti proljetnica su: direktno uništavanje staništa (širenje građevinskih područja, pretvaranje područja u obradive površine, krčenje šuma, odvodnjavanje i melioracija područja), nestanak oprašivača (pčela, bumbara, leptira), prirodna vegetacijska sukcesija (zarastanje travnjaka) uslijed prestanka košnje i ispaše te strane invazivne vrste.
Sl.9. Šafran (Crocus vernus (L.) Hill) - zaštićena vrsta
Sl.10. Ljekoviti plućnjak (Pulmonaria officinalis L.)
Bijela i žuta šumarica, velika sasa, jetrenka, kukurijek, žabnjaci, jaglaci, šupaljka, visibaba, proljetni drijemovac, šafrani, kockavica, višecvjetni sunovrat, pasji zub, ljubičice – sve su one zaštićene, a neke strogo zaštićene vrste. Najljepše ih je vidjeti u njihovom domu, jer tamo izvršavaju svoju ulogu u ekosustavu. Ja im se divim i preko fotki i uživo, a ovih dana 'moru' bijelih i ljubičastih šafrana na svojoj livadi iza kuće.
Sl.11. Proljetni drijemovac (Leucojum vernum L.) - zaštićena vrsta
Sl.12. Rani jaglac (Primula vulgaris Huds.)
Nadam se da vam je ovaj tekst o proljetnicama bio poučan i zanimljiv. Ovih 12 proljetnica sam osobno fotkala kroz prethodne godine proljetnih šetnja šumama Samoborskog i Žumberačkog gorja. Neke još nisam vidjela uživo, kao npr. kockavicu, a možda je sretnemo zajedno u nadolazećim proljetnim radionicama 'Samoniklo jestivo i ljekovito bilje'. Hvala na čitanju dragi moji!