Došlo je proljeće, doba kad u našim listopadnim šumama raste medvjeđi luk, a livade su pune svog drugog jestivog samoniklog bilja. Ovo zeleno 'blago' poklon je same Prirode za naš proljetni detoks organizma i podsjetnik da našu prehranu što više uskladimo i obogatimo sa namirnicama koje nam donosi svako godišnje doba. Ravnoteža hranjivih sastojaka u obrocima itekako je važna za naš zdrav probavni sustav te lijepu i blistavu kožu. Sada skupljamo mlade listove, izbojke i rozete glavočika (maslačak, cikorija, itd.) koji su najukusniji i najljekovitiji te sadrže obilje C vitamina i minerala.
Medvjeđi luk je toliko potreban našem organizmu jer: smanjuje visoki krvni tlak i uravnotežuje kolesterol, čisti i odčepljuje krvne žile (ateroskleroza), potiče rad bubrega, smiruje probavne tegobe i čisti jetru. Pomaže kod plućnih tegoba, reume, gihta i dobra je preventiva od infarkta. Medvjeđi luk najjači je čistač krvi!
Samoniklo jestivo bilje najbolje je konzumirati svježe jer se termičkom obradom gube hranjivi sastojci, dragocjena vitalna energija i njegova ljekovita svojstva. Jedan od načina kako ga možemo duže sačuvati za hranu je priprema poznatog umaka pesta koji na hladnom može izdržati čak do iduće sezone!
Osim listova medvjeđeg luka u svoj ‘divlji’ pesto stavila sam još 4 samonikle jestive vrste i to: koprivu, mišjakinju, kiselicu i jedan korov – oštrodlakavu režuhu (Cardamine hirsuta L.) koja ima blagu ‘hrenastu’ aromu što se meni jako sviđa! Kako nisu sve samonikle jestive biljke svima pristupačne i jednako ukusne, pesto možete pripremiti samo od listova medvjeđeg luka ili po vlastitoj želji dodati bosiljak, rikolu.
Evo kako sam napravila svoj 'divlji' pesto od medvjeđeg luka, koprive, mišjakinje, kiselice i režuhe!
Sastojci:
3 šake listova medvjeđeg luka (3 deblja pušleka)
1 šaka mlade mišjakinje
1 šaka mladih izbojaka koprive
1 šaka režuhe (čisti listovi bez rozete)
5-10 listova mladih listova livadne kiselice
Maslinovo ulje po potrebi za željenu gustoću pesta
Parmezan u komadu
1 šaka domaćih oraha (tostirani)
3 češnja češnjaka
Sol i papar
Priprema:
- Bilje treba dobro oprati i ostaviti da se osuši na kuhinjskoj krpi u tanjem sloju.
- Svo bilje nasjeckati (ne presitno), te odrezati deblje dijelove npr. stabljika koprive, donji dio rozete od režuhe ili biljaka koje rastu u rozeti, lisna peteljka od livadne kiselice.
- Naribati parmezana po želji (ako pesto pripremate da stoji duži vremenski period parmezan izostavite iz recepta).
- U sjeckalicu staviti naribani parmezan, nasjeckano bilje, češnjak i tostirane orahe (može i drugo orašasto voće ili sjemenke po želji).
- Dodati maslinovo ulje, sol i papar.
- Smiksati da dobijete lijepu kremu i probati okus zbog slanoće.
Tako pripremljen pesto može vam stajati u frižideru nekih 10-ak dana, a kod mene je izdržao 3 dana jer sam ga jela na žlicu uz omlet i špek svaki dan!
Uz najpoznatiji način upotrebe pesta sa tjesteninama (rezanci, lazanje, ravioli, itd.) te kao namaz na kruhu, krekerima od sjemenki, pesto možete servirati kao prilog uz krem juhe, razna pečenja, riblja jela te se jako fino slaže uz razne sireve što je meni odlična kombinacija za zdravi i nutritivno bogati obrok. Isprobajte i podijelite ovaj recept sa svim ljubiteljima zdravih obroka i divljeg jestivog bilja.
Dobar tek!