Sat otkucava devet, ali navečer, kasno baš da bi čovjek išal ko gladni miš rovat po frižideru…No, ipak… 'Krcc, krccc, švarg, švarg…' širi se najljepši zvuk mojem gladnom želucu nakon radnog dana u vrtu i voćnjaku. Nije to tegla linolade, a ne ne, ta faza mi je prošla! Veselo si otvaram malu flašicu sa pestom od mladih kopriva koji miriše na tostirane bademe kaj sam stavila u njega, gulim neku lovačku kobasu od susjeda i uzimam par lukova, one male ljutike jakog okusa. To mi baš treba!
Pesto sam napravila prošli tjedan kad sam ulovila vremena da odem u šumu i kako to već kod mene bude, posnimila i pofotkala si biljčice. Ovaj put sam u košaru nabrala samo puno, puno mladih kopriva da mogu pripremiti poštenu teglu pesta, a drugi dio pospremiti za koprivu na 'špinat' od koje volim ispeći slanu pitu sa više vrsta sireva u lisnatom tijestu. Neki je znate sa radionica, a kako je tek fina topla…
Kopriva za koju moje ovce nisu htjele čuti dok smo bile na paši, a bome ni koke i patke nisu baš prelude za njom, mi ljudi je uvrštavamo u divlje povrće; u top namirnicu ne samo po ljekovitim svojstvima nego i nutritivnima. Zapravo jedini koji su htjeli 'čuti' za mlade koprive bili su pilići, pačići i to nasjeckanu sa kuhanim jajima za jak imunitet i zdravo rastenje. Pitam se dali je moja baka s time i mene možda hranila, a da nisam znala… Hm, da bar je jer mislim da je to top obrok za svu djecu, pogotovo one boležljive i slabokrvne.
Kopriva je od prapovijesti bila vrlo poznata i široko korištena biljka. Zasigurno se širila seobom čovjeka kako je nastanjivao nova područja. Za hranjivu vrijednost koprive znali su već stari Egipćani koji su je uzgajali kao povrće! Grci i Rimljani također su cijenili koprivu kao hranu. Danas koprivu jedu mnogi narodi, jasno oni koji su to naučili od svojih predaka i čuvaju ta vrijedna znanja na životu.
Mlade koprive bogate su željezom, kalcijem, fosforom i silikatnom kiselinom. Sadrže vitamine C i A te ljekovite tvari. Kopriva sadrži i vitamin K, B2 i pantotensku kiselinu što je čini prirodnim multivitaminskim koncentratom. Koprivine žaoke koje se nalaze skoro po cijeloj biljci (najviše na stabljici i na naličju lista) sadrže mravlju kiselinu koja hlapi termičkom obradom. Ako mlade koprive beremo golim rukama, onda se žaoke zabodu u površinski sloj kože i to osjećamo kao bol, žarenje i peckanje. To se nekoć koristilo za liječenje reume pa su se vrućim koprivama šibala zahvaćena područja. Danas to mnogi ljudi koriste iako je taj način upotrebe koprive napušten. Ja osobno volim i naučena sam koprivu brati golim rukama. Kao djevojčici mi je rečeno da je um jači od osjeta boli, te da ću na taj način uspjeti ne jaukati kad samo i taknem koprivu. Poslušala sam tu mudru osobu i uspjela sam! Bila sam tad baš sretna i zdravo ponosna na svoju novu vještinu!
Za jelo sakupljamo mlade vrhove koprive i kidamo ih na mjestu gdje je stabljika još mekana. Najukusnije su proljetne mlade koprive (od veljače do svibnja), a za jelo mogu i poslužiti i jesenske te ljetne na mjestima gdje se pokose pa narastu nove mlade. Kako svježe samoniklo bilje sadrži najviše svih zdravih sastojaka, osim što je jedem svježu u obliku kuglice (smotam par vrhova koprive u rukama u kuglicu i pojedem) spremim je u pesto gdje je termička obrada minimalna!
Evo kako sam napravila svoj pesto od mladih vrhova koprive!
Sastojci:
- minimalno 4 dobre šake mladih vrhova koprive u svježem stanju
- maslinovo ulje - po potrebi za željenu gustoću pesta
- parmezan u komadu
- 1 šaka badema (tostirani)
- 4 češnja češnjaka
- sol i papar
Priprema:
- Koprivu operite i ubacite u kipuću vodu. Nemojte je kuhati, već tako potopljenu i poklopljenu ostavite 5 minuta – kao da pripremate čaj.
- Koprivu procijedite i ostavite da se malo ohladi prije sjeckanja. Evo jedan trik kako je ja pripremam; vodu ne solim tako da kad koprivu izvadim vilicom na tanjur ostane mi topli čaj i to lonac koprivinog zdravog napitka! Neprocjenjivo!
- Naribajte parmezana po želji (ako pesto pripremate da stoji duži vremenski period parmezan izostavite iz recepta)
- U blender ubacite nasjeckanu koprivu, naribani parmezan, češnjak i tostirane bademe (može i drugo orašasto voće po želji)
- Dodajte maslinovo ulje, sol i papar
- Smiksajte da dobijete lijepu kremu i probajte okus zbog slanoće!
Tako pripremljen pesto može vam stajati u frižideru do nekoliko tjedana. Ako si spremite blanširane mlade koprive u zamrzivač, i od njih si možete raditi ovaj pesto van sezone mladih kopriva kao i druga jela.
Kako upotrijebiti ovaj tamnozeleni namaz – pesto u svojim svakodnevnim obrocima i zalogajima?
Ne samo uz razno razne špagete, tagliatelle, penne, lasagne, koprivin pesto se jako lijepo slaže sa jelima od kuhanih jaja (bilo u salatama ili samo kao polovice uz domaće kobase). Fino se slaže i sa jajima u drugim oblicima; omleti, 'na oko', poširana. Arome i okusi blažih sireva ublažit će intenzitet ovog koprivinog pesta sa tostiranim bademima. Možete ga servirati kao prilog pečenjima, kombinirati sa suhim i orašastim voćem ili jednostavno uzeti omiljeni kreker, krišku finog kruha, sendvič i uživati u okusima i svim hranjivim sastojcima koje unosite u svoj organizam sa ovim moćnim, tamnozelenim pestom od mladih kopriva.
Isprobajte si recept i neće vam biti nimalo žao, dapače htjeti ćete otići po još jednu turu mlade koprive u šumu! Zato odmah uzmite svoju košaru za bilje, možda vrtne rukavice i škare ako vam smeta koprivino žarenje i uživajte u svježem zraku dok ne padne mrak. Jer kad padne mrak iz šume se čuju ‘hu-hu’ i neki neobični ‘vau-vau’ zvuci…Da vas nebi odnesla lija ko moje kokice...
